Pretjerano visoke temperature mogu naškoditi vašem računaru i tako mu skratiti radni vijek. Stoga je pregrijavanje računara veoma moguće, pa je dobro znati kako prepoznati da se računar pregrijava?

Kad dođe do toplotnog vala nisu živa bića jedina koja se s njime teško nose. Elektronički uređaji sadrže više osjetljivih komponenti koje nije dobro izlagati visokim temperaturama, na kraće ili duže vrijeme. Iz tog razloga potrebno je prepoznati znakove koji će vas upozoriti kad se vaš uređaj pregrijava. U nastavku saznajte koja je optimalna radna temperatura za njih.

Kako računar proizvodi toplotu?

Toplina je prirodna nuspojava korištenja električne energije. Sve što koristi energiju kako bi pokrenulo aktivnost – bilo da je u pitanju računar, automobilski motor ili naša tijela – za posljedicu ima prijenos topline. U vašem računaru najveći izvori topline obično su procesor i grafička kartica, koji se zagrijavaju pri radu dok se struja kreće po sklopovima i nailazi na otpor.

Količina potrebne električne energije ovisi o tome što treba obaviti. Što je zadaća zahtjevnija to više struje treba. Što ih više obavljate odjednom, to je problem veći.

Kako prepoznati znakove pregrijavanja?

Ako je sve u redu i kako treba biti, vaše se uređaj neće zagrijati do razine na kojoj bi to moglo početi ometati svakodnevno korištenje. No, kako ćete znati da nešto nije u redu? Jedan od većih znakova je usporavanje i/ili ‘smrzavanje’ računara, naročito ako postane učestalo ili ako više ne možete obaviti ni najosnovnije zadaće.

Računari imaju sigurnosni sistem koji gasi pregrijane komponente kako bi se izbjegla trajna oštećenja. U nekim situacijama zbog toga će cijeli sistem biti isključen i neće se ponovno pokrenuti sve dok se ne rashladi u dovoljnoj mjeri. Također, ventilatori zaduženi za hlađenje mogu postati bučniji nego inače jer rade intenzivnije kako bi rashladili matičnu ploču i procesore tako što izbacuju vrući zrak niz odvod topline i izvan kućišta.

Pregrijava li se uređaj ili je samo zagrijan?

Normalno je čuti ventilatore kako rade, pogotovo ako izlažete procesor, grafičku karticu, čvrsti disk i druge komponente većim naporima.

U uređajima s operativnim sistemom Windows možete provjeriti što najviše opterećuje vaš procesor ako otvorite Resource Monitor. Tu ćete aplikaciju naći ako ukucate resource monitor u tražilicu uz izbornik Start. Znak za uzbunu može biti ako su ventilatori stalno bučni, ali i ako ih odjednom više ne čujete. Naime, kvar na ventilatoru može biti jedan od razloga zašto se vaš računar počinje pregrijavati.

Osim kvara do problema može doći i ako su pojedine komponente loše postavljene, kao i ako su otvori za izbacivanje topline blokirani (nakupljenom prašinom, predmetom i tome slično). Temperaturu računara možete pratiti i odgovarajućom aplikacijom.

Koja je optimalna radna temperatura procesora?

Računari su u pravilu dizajnirana kako bi najbolje funkcionirala na sobnoj temperaturi, otprilike između 20 i 26 Celzijusovih stupnjeva. Sve više od toga može dovesti do problema. Radna temperatura procesora bit će viša od temperature prostorije u kojoj se računar nalazi, i to je posve normalno. Optimalnu radnu temperaturu za konkretno vaš procesor možete naći u tehničkoj dokumentaciji za vaš računarski sistem. Općenito govoreći, ne bi smjela prijeći 75 Celzija, iako ima iznimki.

Idealno bi bilo kad bi ostala ispod 60 Celzijevih stupnjeva. Iznad 70 traži dodatne mjere hlađenja, dok sve iznad 80 može oštetiti uređaj. U takvoj situaciji ga smjesta ugasite i pustite neka se potpuno ohladi. Temperature nešto niže od 20 Celzijevih stupnjeva ne bi trebale biti problematične.

Kako održavati idealnu radnu temperaturu?

Najvažnije je okolinu u kojoj se računar nalazi držati na prihvatljivoj temperaturi. Ponekad je dovoljno otvoriti prozor ili postaviti ventilator uz računar. Možete ga također i premjestiti na lokaciju gdje će biti izložen nižim temperaturama, kao i počistiti otvore za odvod topline koristeći limenku s komprimiranim zrakom, prenosi tportal.

Laptope je lakše rashladiti nego stolna računara, ali su oni također skloniji stvaranju viška topline zbog manjih odvoda topline i užih otvora.