Tranzit sa Windowsa na Linux nije uvijek lako za dugogodišnje korisnike Windowsa. Ali to ne znači da iskustvo prelaska na novi OS nije sjajno, naprotiv. Samo postoje određene stvari koje uzimate zdravo za gotovo u Windows-u, a koje su potpuno drugačije u Linux svijetu.
Neke glavne razlike uključuju potrebu za korištenjem Terminaldrugačiji pristup rukovanju perifernim uređajima i potreba za prelaskom na novi zbirka aplikacija.
Ispod je šest najčešćih stvari sa kojima se Windows korisnici bore kada prelaze na Linux distribuciju.
1. Korištenje komandne linije / terminala
Većina korisnika Windows-a može lako da se kreće kroz odgovarajući OS bez upotrebe komada linije za skoro sve što rade. Instaliranje softvera, dodavanje novih uređaja, pa čak i konfiguracija samog OS-a može se postići prolaskom kroz postavke i podmenije i klikom miša.
U mnogim slučajevima, kao što je dodavanje novih uređaja, iskustvo je bezbolno (čitaj: plug-and-play) i korisnik čak ne mora ništa učiniti po tom pitanju.
Međutim, u većini Linux distribucija, korisnici će možda morati naučiti kako koristiti komandnu liniju, tj terminalali je mnogo lakše nego što mislite.
Linux distribucije (barem velika većina) također dolaze sa “menadžer paketa” koji vam omogućava da instalirate impresivnu količinu korisnih aplikacija za svakodnevni rad. Ovo iskustvo je vrlo slično Windows iskustvu gdje samo kliknete na aplikaciju koju želite i ona će se automatski instalirati umjesto vas. U redu, morat ćete pritisnuti sljedeći, sljedeći, sljedeći nekoliko puta… Ali znate na šta mislimo.
S druge strane, u Windows-u, ako ne možete pronaći aplikaciju koja vam je potrebna, morate otići u prodavnicu (ili online web shop) i kupiti je.
U slučaju Linuxa, samo pronađite aplikaciju koja vam je potrebna na Internetu, pronađite naziv aplikacije i samo pokrenite jednostavnu naredbu “sudo apt install” (o distribucijama zasnovanim na Debian) da instalirate taj softver (besplatno).
Ostale tipične upotrebe komandne linije u Linuxu uključuju:
- Brza provjera sistemskih podataka i statistike
- Ponovno konfiguriranje sistema (promjena stvari poput brzine osvježavanja ekrana)
- Planiranje sistemskih naredbi ili zadataka
- Kreirajte, pretražujte ili manipulirajte datotekama i mapama
- Upravljanje mrežom
- Instalacija drajvera i softvera za periferiju
- itd.
Rješenje ovog problema: Upoznavanje sa komandama dostupnim u Linux CLI. Krivulja učenja nije velika i znatno će vam olakšati život kada se pojavi problem. Osim toga, uvijek postoji Google tako da možete izguglati problem. Verovatno niste prvi koji ga ima.
2. Konfiguriranje perifernih uređaja
Još jedno područje u kojem se dugogodišnji korisnici Windowsa često spotaknu je instaliranje novog hardvera ili konfigurisanje štampača.
Ponekad stvari neće raditi”iz kutije“i neće sve biti”uključi i igraj” kao na Windows-u. Ovdje se vraćamo na tačku jedan. Ponekad ćete morati da “uprljate ruke” u komandnoj liniji da biste instalirali periferne uređaje, posebno štampače. Tu je većina problema.
U Windowsima postavljanje štampač izuzetno je jednostavno. Obično je potrebno samo proći kroz čarobnjaka koji koristi zadani Windows vozači uključeno u OS. Ponekad to nije ni potrebno.
Problem u Windows-u je u tome što ako vozač štampač ne radi, odnosno ne radi, ostaje vam da pokušavate pronaći ispravnu grešku zašto štampač ne radi, a to nije uvijek najlakši posao. Ponekad ćete morati da prođete kroz Windows da biste pronašli uzrok greške ili da biste pronašli “bolji” drajver.
U Linuxu, iako postojeći upravljački programi pisača koji dolaze s vašom Linux distribucijom možda neće raditi s vašim pisačem, rješavanje problema je mnogo jednostavnije. Nekoliko Linux naređenja omogućava vam jednostavno povezivanje sa štampačem i ručno konfigurisanje komunikacije.
Opet, učenje CLI komandi može učiniti vašu upotrebu Linuxa mnogo fleksibilnijom i lakšom za rješavanje problema nego u Windowsu.
3. Konfiguriranje internih komponenti
Pored konfigurisanja novih perifernih uređaja, instaliranje novog hardvera unutar vašeg Linux računara je sličan štampaču. To zahtijeva neki “ručni” rad.
U Windowsu, kada je nov grafički ili mreže kartica ne radi, rješavanje problema može se pretvoriti u noćnu moru. Pronalaženje pravog hardvera kako biste mogli vidjeti grešku, a zatim shvatiti kako je popraviti, gotovo je nemoguća misija za “običnog korisnika”.
Rješenje ovog problema: U Linuxu, stvari postaju lakše u ovoj oblasti kako stižu nove Linux distribucije (ili one ažurirane). unaprijed spakovano sa podrškom za mnogo više unutrašnjih komponenti. A kada stvari krenu po zlu, Linux vam daje mnogo više alata za popravljanje stvari.
Na primjer, kako bi konfigurisano novi mreže tab u Linuxu, imate moć (sa jednostavnim CLI komandama) da to učinite. Sve što treba da uradite je:
- Dodajte unos u /etc/network/interfaces da konfigurišete adresu kartice i mrežnu masku
- Postavite DNS konfiguraciju u etc/resolv.conf
- Testirajte interfejs sa ip ili ifconfig komandama
- Postavite pravila zaštitnog zida da biste dozvolili promet.
Sve ovo može zvučati komplikovano, ali komande su vrlo jednostavne za naučiti i to vam omogućavaju rezoluciju probleme sa tvoj uređaja mnogo brže od pretraživanja i klikanja na bezbroj postavki u Windows-u.
4. Windows softver nije dostupan
Iako desktop Linux distribucije postaju sve popularnije, još uvijek je “svijet Windowsa“. Oni i dalje vladaju desktopom i proći će godine, možda, dok se to ne promijeni. Za vas to znači da velika većina softvera koji koristite na Windows-u ne postoji za Linux.
Klasičan primjer za to su Microsoft Ured proizvodi poput Riječ ili Excel.
Rješenje ovog problema: Sa Linuxom gotovo uvijek postoje besplatno alternativa aplikacije koje su jednako dobre ili bolje. Naravno, postoje izuzeci i postoje profesionalci koji ne mogu napustiti Windows jer su im za rad potrebni alati s kojima rade. Ali o njima trenutno ne govorimo.
Odličan primjer alternative za MS Office je LibreOffice. Nadalje, ako vam je potreban jednostavan softver za uređivanje slika, možete ga koristiti GIMPne treba ti Photoshop. Vidite na šta mislimo?
Stoga, prije nego što se odlučite prebaciti na Linux, pogledajte koje aplikacije koristite u svakodnevnom radu i postoji li verzija za Linux. Ako ne, postoji li dovoljno dobra alternativa koja će vas zadovoljiti.
Ali ako zaista želite koristiti gore spomenute Windows aplikacije na Linuxu, imate alat pod nazivom Vino. Omogućit će vam korištenje Windows softvera na Linuxu, ali nije sve tako jednostavno i magično. Pogledajte kako da konfigurišete Wine i vidite da li aplikacija koju želite da koristite radi preko njega.
5. Ograničene mogućnosti igranja
Dugogodišnja pretpostavka je bila takva mnogi popularni gaming naslovi možete igrati isključivo i samo na Windows. Da nema igrica na Linuxu i da nije namijenjena onima koji ponekad vole da igraju video igricu. Ovo, naravno, “plaši” dio gejming zajednice koji koristi Windows, a iz nekih drugih razloga bi želio pokušati koristiti Linux.
Ono što vam možemo reći je taj strah neopravdano.
Rješenje ovog problema: Sada možete početi Steam on Linux, tako da bilo koju igru koju možete kupiti za igranje na Windows-u možete igrati na svom Linux stroju. Ako instalirate PlayOnLinuxčak možete instalirati i pokrenuti igre dizajnirane samo za Windows.
Sama ova činjenica bi trebala “nagovoriti” većinu gejmera da odmah počnu koristiti Linux ili ga barem isprobati.
Zašto? Jer Linux distribucije troše mnogo manje resursa od Windowsa. Ovo ostavlja više resursa dostupnih za igre i druge računarske funkcije.
6. Prilagođavanje teme radne površine
Prilagodite temu radne površine u Windows-u je lako. Otvorite System Preferences i prilagodite stvari poput slike radne površine, boja, pokazivača miša ili primijenite temu kupljenu u Microsoft Store-u.
Mnogi korisnici Windowsa misle da je prilagođavanje tema unutar Linuxa složenije ili praktično nemoguće.
Rješenje ovog problema: Prilagođavanje tema na (popularnim) Linux distribucijama postaje mnogo lakše nego ikad prije. Većina distribucija sada uključuje jednostavno GUI interfejsi da prilagodite sve što možete podesiti i u Windows-u.
U stvari, stvari postaju još bolje na Linuxu. Možete prilagoditi temu jednostavnim CLI komande na osnovu teme koju koristite. Oni vam omogućavaju da ručno promijenite izgled pojedinačnih stavki kao što su ikone, fontovi, postavke prozora i još mnogo toga.
Zapravo postoji mnogo stvari koje možete prilagoditi u Linuxu, a koje ne možete prilagoditi u Windowsu.
I u većini slučajeva, Linux distribucije dolaze s postojećom temom koja je već estetski ugodnija od Windowsa. Barem ako nas pitate.
Napisao: Boris Plavljanić
Članak Prebacivanje sa Windowsa na Linux? Zatim morate prihvatiti ovih 6 stvari koje su se prvi put pojavile na PC CHIP-u.
pcchip.hr