Superračunalo je računalo dizajnirano za izvođenje numeričkih izračuna najvećom mogućom brzinom koju nudi najnovija elektronička računalna tehnologija i arhitektura.
Lako je zaboraviti koliko brzo tehnologija raste. Prije nešto više od 50 godina, čovjek je prvi put kročio na Mjesec koristeći tehnologiju koja je bila smiješno slaba prema današnjim standardima. Zapravo, vaš je telefon već milijun puta moćniji od ukupne NASA-ine računalne snage korištene za misiju Apollo 11 1969. godine.
Stvari su se promijenile tako brzo da sada imamo superračunala koja nam pomažu razumjeti svijet, organizirati podatke i raditi brže nego ikad prije. Naučimo što su superračunala, zašto su velika stvar i za što se koriste.
Što je superračunalo?
Superračunalo obavlja istu funkciju pohranjivanja i obrade podataka kao i obično osobno računalo, ali u tolikoj mjeri da je to teško i zamisliti. Unutar superračunala nalazi se nekoliko grupa procesorskih jedinica koje pomažu u izvođenju operacija milijun puta brže od vašeg prosječnog prijenosnog ili stolnog računala.
Dok su se starija računala mjerila u IPS (instrukcije u sekundi), superračunala se mjere u FLOPS (operacije s pomičnim zarezom u sekundi). Što je taj broj veći, to je superračunalo moćnije.
U vrijeme pisanja, najbrže superračunalo na svijetu je Frontier, razvijeno od strane Hewlett Packard Enterprisea, smještenog u Tennesseeju, Sjedinjene Države. Superračunalo je koštalo nevjerojatnih 600 milijuna dolara, a svaki od njegova 74 ormarića težak je 8000 funti.
2022. godine skinuo je s trona japansko superračunalo Fugaku, koje je prethodno držalo tu titulu. Frontier je prvo superračunalo u razmjeri egza, što znači da može izvesti jedan kvintilijun proračuna s pomičnim zarezom (također nazvanih exaflops ili EFLOPS) u sekundi.
Za referencu, Appleov najjači M1 Ultra čip ima brzinu od oko 21 teraflops ili TFLOPS (jedan trilijun FLOPS). I dok je to impresivno, iznenadit ćete se kada znate da je superračunalo Earth Simulator japanskog tehnološkog diva NEC Corporation već 2002. godine postizalo brzine od oko 36 teraflopa!
Čemu služi superračunalo?
Utvrdili smo da su superračunala stvarno brza, ali što ona zapravo rade? Koju stvarnu korist oni nude? Pa, superračunala se mogu koristiti u bilo kojem području koje zahtijeva obradu velikih količina podataka. Evo nekoliko primjera:
1. Vremenska prognoza
Možda je najjednostavnija primjena superračunala poboljšanje točnosti vremenske prognoze. Prikupljanjem i obradom više vremenskih podataka i uzimanjem u obzir točnosti prošlih predviđanja, superračunala nam pomažu da točnije i brže predvidimo vrijeme.
Kao nusprodukt, superračunala nam također mogu pomoći u razumijevanju učinaka klimatskih promjena i pronalaženju načina da ih usporimo. Znamo da Microsoft gradi superračunalo za istu svrhu uz investiciju vlade Ujedinjenog Kraljevstva od milijardu funti.
2. Simulacije
Pokretanje simulacija izvrstan je način za predviđanje ishoda aktivnosti, a da se zapravo ne radi. Na primjer, simulacije kretanja zrakoplova pomažu u razumijevanju atmosferskog otpora i stvaraju aerodinamičnije dizajne. To pomaže učiniti zrakoplove sigurnijima i ekonomičnijima.
Drugi primjer je provođenje simulacija nuklearnih pokusa te provođenje eksperimenata i demonstracija za vojnu upotrebu. Testovi koji se mogu provesti u simulaciji inače bi se morali provoditi sa stvarnom opremom koja košta višestruko više.
3. Znanstvena istraživanja
Znanstvenici obično rade s velikim količinama podataka, a superračunala olakšavaju posao bržim davanjem rezultata. Godine 2020., usred pandemije COVID-19, IBM-ov Summit o superračunalima pomogao je u borbi protiv virusa omogućivši istraživačima da “izvedu vrlo velik broj proračuna u epidemiologiji, bioinformatici i molekularnom modeliranju”.
Superračunala su također korisna NASA-inim znanstvenicima za “simulaciju kretanja zračnih masa i vode oko planeta za proučavanje Zemljine klime, traženje egzoplaneta, proučavanje ponašanja crnih rupa ili projektiranje zrakoplova ili svemirskih vozila.”
The post Što je superračunalo appeared first on eKako.
