Ako koristite Linux na vašem računaru, možda ste se zapitali da li operativni sistem sa kojim se “igrate” ima ikakvu praktičnu primenu. Srećom, danas postoji mnogo aplikacija Linuxa u stvarnom svijetu, a ovo su neke od njih.

1) Web serveri

Najveća upotreba Linuxa u stvarnom svijetu je na serverima, posebno na web serverima. Postoji nekoliko razloga zašto Linux dominira ovim tržištem.

Jedan od razloga je taj što je Linux vrlo jeftin za instalaciju. Još u dot-com eri 90-ih, mnogi startupi počeli su koristiti Linux iz tog razloga. Unix sistemi su već bili popularni za servere, ali su bili veoma skupi i radili su na specijalizovanom hardveru.

Nadalje, možete jednostavno besplatno preuzeti određenu Linux distribuciju i pokrenuti je na x86 procesorima, koristeći besplatni Apache HTTP server. To je značilo da startupi mogu kupiti flote jeftinih računara i koristiti ih kao servere za svoje potrebe.

Danas većina data centara i provajdera u oblaku pokreće posebne servere koji su podržani ugovorima sa kompanijama kao što su Canonical ili Red Hat. Data centri i dalje smatraju da je Linux privlačniji od Windowsa jer je cijena licenciranja softvera otvorenog koda, čak i uz ugovor, mnogo niža od kupovine licenci za Windows OS i njegovog održavanja.

Apache se suočava sa konkurencijom od Nginxa, ali flote servera baziranih na Linuxu i dalje brojčano nadmašuju Microsoft Windows servere. Prema W3Techs-u, Linux serveri dominiraju sa 37,7 posto u odnosu na Windows sa 20,2 posto (od maja 2022.).

2) Superkompjuteri

Druga praktična upotreba Linuxa je u superračunarima. Linux je toliko popularan na superkompjuterima da prema Top500(.org), 100 posto trenutnih instalacija superračunara pokreće neku verziju Linuxa.

Razlozi za njegovu upotrebu za superkompjutere su vjerovatno slični onima opisanim ranije. Linux je bio jeftin i mogao je raditi na standardnom x86 hardveru. Računarski naučnici su takođe već bili upoznati sa Unixom, tako da je korišćenje Linuxa bilo logično proširenje. Istraživači bi mogli da grade skupove/flote jeftinih računara za obavljanje složenih proračuna bez potrebe da ponovo pišu kod za novi OS/novu tehnologiju.

Opet, kao i kod web servera, broj Linux superračunara se povećao jer je Linux podržavao druge arhitekture kao što je IBM POWER. Ovo je omogućilo Linuxu da zamijeni postojeće Unix sisteme u ovim istraživačkim aplikacijama baš kao što je to učinio u komercijalnim centrima podataka.

3) “Singleboard” računari

Ako Linux pokreće superračunare, savršen je i za jednostavnije mašine. Najpoznatiji “single-board” računar sa Linuxom je Raspberry Pi.

Raspberry Pi je postao popularan u informatičkom obrazovanju djece jer je dovoljno jeftin da djeca posjeduju i eksperimentišu. Roditelji ne moraju da brinu da će dete pokvariti računar koji koristi cela porodica. Razlog zašto je odabran Linux je taj što je open source i podržava ARM arhitekturu.

Takođe je popularan za male ugrađene računarske projekte, a Raspberry Pi ima onoliko namena koliko možete da zamislite. Samo je nebo granica, o čemu smo već mnogo puta pisali.

Razlog njegove popularnosti je taj što je lako prenijeti Linux na različite arhitekture procesora. Linux je prvo počeo na Intel 80386, ali je portiran na skoro svaki postojeći CPU. Ovo uključuje ARM čip koji pokreće Raspberry Pi, kao što smo maloprije spomenuli.

4) “Oživljavanje” starih računara

Prva verzija Unixa u Bell Labs-u radila je na računaru PDP-7, za koji se čak i tada smatralo da nema dovoljno snage. Tradicija prenamjene (i “oživljavanja”) starih računara se nastavlja jer je tradicionalni Unix ustupio mjesto raznim distribucijama Linuxa.

(Minimalističke) Linux distribucije su odlične za korištenje na starijim računarima kada zvanična Apple ili Microsoft podrška prestane i ne možete priuštiti nadogradnju ili novije verzije OS-a ne podržavaju vaš hardver.

Minimalističke distribucije dobro rade za ovu svrhu. Google izdaje Chrome OS Flex, specijalnu verziju Chrome OS-a za konvencionalne PC i Mac računare za korištenje umjesto njihovih matičnih OS.

Ako imate stari računar, nemojte ga bacati. Pokušajte umjesto toga staviti minimalističku Linux distribuciju. Možda želite da ga zadržite kao sekundarni računar ili da ga date nekome kome je računar potreban. Na ovaj način ćete također pomoći da se izbjegne e-otpad.

5) “Klasično igranje”

Ako uživate u klasičnim video igrama, možda ćete se iznenaditi kada saznate da Linux pomaže u “oživljavanju” starijih igara.

Emulatori otvorenog koda kao što su MAME, Nestopia i Stella omogućavaju vam da igrate klasične konzolne i arkadne igre na raznim platformama, uključujući Linux.

Ne samo da su volonteri i programeri koji rade na projektima otvorenog koda prepoznali vrijednost klasičnog igranja, već su kompanije koristile Linux i emulatore otvorenog koda kao dio svoje komercijalne ponude. Ako imate NES Classic, vi zapravo imate Linux mašinu, napravljenu prema Omg! Ubuntu. Ako imate Raspberry Pi i spremni ste da “malo eksperimentirate”, možete ga pretvoriti u svoju klasičnu igraću konzolu.

6) Backup i oporavak

Vaš računar vjerovatno radi odlično, ali uvijek nešto može poći po zlu. A ako naiđete na probleme, Linux je tu da vas spasi!

Iako možete koristiti instalacioni medij svog operativnog sistema da pokušate da popravite svoj sistem, postoje Linux distribucije kao što je SystemRescue koje mogu rešiti mnoge uobičajene probleme pri pokretanju, od oštećene tabele particija do zaboravljene administratorske lozinke.

Ako vam hard disk ili SSD pokvare, možete također kopirati sve važne datoteke na vanjski disk.

Ne morate biti korisnik Linuxa da biste koristili ove alate. Možete čak i resetovati Windows lozinke koristeći SystemRescue. Ovo je jedan od razloga zašto biste trebali razmisliti o tome da imate distribuciju Linuxa za pokretanje na rezervnom USB sticku jer nikad ne znate kada će vam zatrebati.

Piše: BP

Post 6 praktičnih (i stvarnih) upotreba Linuxa prvi put se pojavio na PC CHIP-u.
pcchip.hr