Svijet blockchain i kriptovaluta je doživio enorman rast u posljednjem desetljeću. Iako se ovi pojmovi često koriste zamjenjivo, oni predstavljaju različite, ali povezane tehnologije. Cilj ovog članka je demistificirati koncepte blockchaina i kriptovalute, objašnjavajući šta su, kako funkcioniraju i kakav potencijal imaju za naše živote.
Šta je Blockchain?
U osnovi, blockchain je decentralizirana digitalna knjiga koja bilježi transakcije na mnogim računarima na način da se zabilježene transakcije ne mogu mijenjati unazad. To osigurava sigurnost i integritet podataka. Blockchains su temeljna tehnologija koja stoji iza kriptovaluta, ali se njihova primjena proteže i izvan digitalnih valuta.
Ključne karakteristike blockchaina:
- Decentralizacija: Tradicionalne baze podataka su centralizirane, što znači da ih upravlja jedan entitet (poput kompanije ili vlade). Nasuprot tome, blockchain održava distribuiranu mrežu računara (čvorova). Svaki čvor posjeduje kopiju cijelog blockchaina i svi čvorovi zajednički rade na potvrđivanju i upisu novih transakcija.
- Transparentnost: Transakcije zabilježene na blockchainu su transparentne i dostupne svima. Svaka transakcija je vremenski označena i povezana sa prethodnom, čineći lanac zapisa javno dostupnim.
- Nepromjenljivost: Kada se transakcija zabilježi na blockchain, ne može se promijeniti. Ova nepromjenjivost se osigurava kroz “kriptografsko heširanje” i mehanizme konsenzusa, čineći varanje ili manipulaciju izuzetno teškim.
- Sigurnost: Blockchain koristi napredne kriptografske tehnike za zaštitu podataka. Svaki blok u lancu sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, podatke o transakciji i vremensku oznaku. Ovo ga čini otpornim na povrede podataka i sajber napade.
Kako funkcionira Blockchain?
Da bismo razumjeli kako blockchain funkcionira, pogledajmo proces dodavanja nove transakcije u blockchain:
- Pokretanje transakcije: Korisnik pokreće transakciju slanjem obavijesti mreži. Ova transakcija uključuje detalje poput adrese pošiljaoca i primaoca, te iznos kriptovalute koji se prenosi.
- Validacija transakcije: Nakon toga, transakcija se potvrđuje od strane mrežnih čvorova, uključujući provjeru legitimnosti transakcije (npr. provjeravanje da li pošiljalac ima dovoljno sredstava).
- Formiranje bloka: Validirane transakcije grupiraju se u blok od strane rudara (u slučaju Bitcoina) ili validatora (u drugim blockchain sistemima). Ovaj blok također sadrži referencu na prethodni blok u lancu, osiguravajući kontinuitet.
- Dokaz rada/Mehanizam konsenzusa: Blok je zatim podvrgnut mehanizmu konsenzusa. U Proof of Work (PoW) sistemima, rudari se takmiče u rješavanju kompleksnih matematičkih problema. Prvi koji to riješi dodaje blok u blockchain i nagrađuje se kriptovalutom. Drugi mehanizmi konsenzusa poput Proof of Stake (PoS) i Delegated Proof of Stake (DPoS) koriste različite metode za provjeru valjanosti i dodavanje blokova.
- Dodavanje bloka: Kada se blok potvrdi i doda u blockchain, transakcija se smatra završenom. Svi čvorovi ažuriraju svoje kopije blockchaina kako bi uključili novi blok.
Šta su kriptovalute?
Kriptovalute su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografske tehnike za sigurne transakcije. Za razliku od tradicionalnih valuta koje izdaju vlade (fiat valute), kriptovalute operiraju na decentraliziranim mrežama baziranim na blockchain tehnologiji.
Ključne karakteristike kriptovaluta:
- Decentralizacija: Kriptovalute nisu pod kontrolom centralne vlasti poput banke ili vlade. Ova decentralizacija postiže se pomoću blockchain tehnologije.
- Sigurnost: Kriptovalute koriste kriptografske tehnike za zaštitu transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica. Ovo ih čini otpornim na prijevaru i krivotvorenje.
- Anonimnost i privatnost: Iako se sve transakcije evidentiraju u javnoj knjizi, identiteti uključenih strana često su pseudonimni. Ovo pruža nivo privatnosti koji nije dostupan u tradicionalnom bankarstvu.
- Globalna dostupnost: Kriptovalute mogu se slati i primati širom svijeta, čineći ih dostupnim svima koji imaju internet vezu.
Kako funkcioniraju kriptovalute?
Kriptovalute se oslanjaju na blockchain tehnologiju da bi funkcionirale. Evo pojednostavljenog objašnjenja kako rade:
- Novčanici i adrese: Korisnici pohranjuju svoje kriptovalute u digitalne novčanike koji imaju jedinstvene adrese. Ove adrese se koriste za slanje i primanje kriptovaluta.
- Transakcije: Kada korisnik želi poslati kriptovalutu, kreira transakciju i potpisuje je svojim privatnim ključem. Ova transakcija se šalje mreži na validaciju.
- Mining/validacija: Mrežni čvorovi potvrđuju transakciju koristeći mehanizme konsenzusa. U slučaju Bitcoina, rudari koriste PoW za validaciju i dodavanje transakcija u blockchain.
- Ažuriranje blockchaina: Nakon validacije, transakcija se dodaje u blockchain, a “knjiga” se ažurira na svim čvorovima. Stanje novčanika primaoca se povećava, a stanje pošiljaoca se smanjuje.
Popularne kriptovalute
- Bitcoin (BTC): Prva i najpoznatija kriptovaluta, kreirana od strane anonimne osobe (ili grupe) poznate kao Satoshi Nakamoto. Bitcoin je uveo koncept blockchain tehnologije i ostaje najvrednija kriptovaluta.
- Ethereum (ETH): Ethereum je decentralizirana platforma koja omogućava pametne ugovore i decentralizirane aplikacije (DApps). Njegova izvorna kriptovaluta, Ether, koristi se za plaćanje online transakcija i računarskih usluga.
- Ripple (XRP): Ripple se fokusira na omogućavanje brzih, jeftinih međunarodnih plaćanja. Za razliku od Bitcoina i Ethereuma, Rippleov mehanizam konsenzusa se ne oslanja na rudarenje.
- Litecoin (LTC): Često nazivan srebrom u usporedbi s “Bitcoin zlatom”, Litecoin nudi brže vrijeme potvrde transakcije i drugačiji algoritam za heširanje.
- Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i skalabilnost. Njen konsenzus motor, Ouroboros, baziran je na PoS-u.
Potencijalne primjene blockchaina izvan kriptovaluta
Iako su kriptovalute najpoznatija primjena blockchain tehnologije, potencijalna upotreba blockchaina seže daleko izvan digitalnih valuta. Evo nekoliko značajnih primjera:
- Upravljanje lancem snabdijevanja: Blockchain može pružiti transparentnost u lancima nabavke, pomažući u sprječavanju prijevara i osiguravanju autentičnosti proizvoda.
- Zdravstvena njega: Blockchain može sigurno skladištiti i dijeliti medicinsku dokumentaciju, poboljšavajući efikasnost i sigurnost sistema zdravstvene zaštite.
- Sistemi glasanja: Sistemi glasanja bazirani na blockchainu mogu poboljšati sigurnost i transparentnost izbora, smanjujući rizik od prijevara.
- Provjera identiteta: Blockchain se može koristiti za sigurnu i neprobojnu verifikaciju identiteta, pomažući u sprečavanju krađe identiteta.
- Nekretnine: Blockchain može pojednostaviti transakcije nekretninama pružajući transparentan i siguran način evidentiranja vlasništva i prijenosa imovine.
Potencijalni problemi
Unatoč svom potencijalu, blockchain tehnologija se suočava s nekoliko izazova:
- Skalabilnost: S povećanjem broja transakcija, blockchain mreže mogu postati zagušene, što dovodi do sporijeg vremena transakcije i većih naknada za transakcije.
- Potrošnja energije: Blockchainovi bazirani na PoW mehanizmu poput Bitcoina troše znatne količine energije, što je zabrinjavajuće za okoliš.
- Regulativa: Regulatorno okruženje za kriptovalute još uvijek se razvija, a vlade širom svijeta bore se da regulišu i oporezuju digitalnu imovinu.
- Sigurnost: Iako je blockchain općenito siguran, nije imun na napade. Na primjer, “51% napadi”, gdje grupa rudara kontrolira više od 50% računarske snage mreže, mogu ugroziti integritet blockchaina.
Blockchain i kriptovalute predstavljaju revolucionarnu promjenu u načinu razmišljanja o novcu, transakcijama i sigurnosti podataka. Iako je tehnologija još uvijek u relativno ranoj fazi, njeni potencijalni efekti su brojni i raznoliki, obećavajući transformaciju industrije od financija do zdravstvene zaštite.
Napisao: Boris Plavljanić
Objava Uvod u blockchain i kriptovalute prvi put se pojavila na PC CHIP-u.
Izvor: ( pcchip.hr / NodeJS.rs )